Banja Luka

Motike	Banja Luka

Povijest Banja Luke

Banja Luka, kao malo koji grad u Bosni, ima duboke povijesne korijene. Iz svoje antičke jezgre koja se oblikovala uz Vrbas, a na prostoru koji je danas poznat kao Gornji Šeher, širila se Vrbasom prema sjeveru sve do današnjih naselja Budžak, Predgrađe i Trapisti. U Gornjem Gradu-Šeheru bili su poznati sumporni izvori s termalnim lječilištem još za vrijeme Rimskog Carstva.

Dugu povijest ovog grada moguće je podijeliti u tri veća vremenska isječka:

- srednjovjekovni

- Banja Luka u vrijeme Turskog Carstva

- suvremena povijest (od Austro-ugarske okupacije 1878. do velikog potresa

1969. i genocida nad Hrvatima i Muslimanima-Bošnjacima u ratu za

veliku Srbiju, 1991.-1995.godine)

U današnjoj topografiji većih gradskih cjelina moguće je prepoznati kako se ovaj grad širio prateći Vrbas od juga prema sjeveru. Daleko na jugu Banja Luke, južnije od današnjeg Gornjeg Šehera, ležalo je naselje Novoselija, nastalo uzvodno od Gornjeg Šehera početkom 18.stoljeća. Šireći se nizvodno tokom Vrbasa razvit će se, osobito u vrijeme osmanske vladavine, Donji Šeher (Grad) koji ne prelazi rijeku Crikvenu. Na susretu Crikvene i Vrbasa podignuta je srednjovjekovna i predturska tvrđava “Kaštel” koja će stoljećima biti jedan od glavnih biljega Banja Luke.

Početak moderne Banja Luke pada svakako u vrijeme druge polovice 19. stoljeća. Želim reći prije Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Prvi izdanci početka modernizacije poniknuli su već 1872. kada je puštena u promet prva željeznica u Bosni na pravcu Banja Luka – Prijedor - Dobrljin na granici s Hrvatskom. Od Dobrljina mogli su Banjalučani brzo dokučiti Kostajnicu i Sisak, a od Siska su već 1862. kretali brzi vlakovi za Zagreb, Beč i Budimpeštu. Prvi putnički vlak iz Banja Luka krenuo je na Badnji dan (24.prosinca,1872., vozeći do Ravnica, granice s Hrvatskom na Uni. Istog dana vratio se u Banja Luku

Koliko god to na prvi pogled bilo neobično ipak su počeci industrijske privrede, kao jakog modernizacijskog pokretača, vezani uz dolazak trapista. Oni su osim svoga samostana, sagrađen gotovo u isto vrijeme (1872.-1873.) kada su franjevci na Petrićevcu podigli svoj samostan, sagradili veliki mlin (1872.), zatim pivovaru (1876.), ciglanu (1877.) te tvornicu tkanina (1878.). Svoje pogonske komplekse zaokružili su dodatnom izgradnjom poznate sirane, tvornice tijesta i podizanjem električne hidrocentrale na Vrbasu, koja je davala struju i za veći dio Banja Luke.

Poslije austrijske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. počinje brži rast banjalučkog stanovništva. U godini okupacije grad je imao samo 1741 kuću i 9650 stanovnika. Sljedeća tabela pokazuje rast stanovništva od okupacije do pred Drugi Svjetski rat.

Godina	Broj stanovnika
1895.	13.566
1910.	14.801
1921.	18.001
1931.	22.165

U religijskom reljefu Banja Luke moguće je iskazati sljedeće podatke za vrijeme 1895. – 1931.

Godina	Muslimana	Katolika	Pravoslavnih	Židova
1895.	55,46%	21,20%	20,46%	?
1910.	44,50%	26,50%	24,90%	2,84%
1931.	36,20%	29,20%	30,50%	1,60%

Statističko kretanje banjalučkog stanovništva gledano iz perspektive nacionalne strukture pruža vrlo zabrinjavajuću sliku koju će biti teško objasniti, bilo kojem razumnom čovjeku. Naime, prema dostupnoj statističkoj građi najviše iznenađenja i neprirodnih pojava moguće je zamijetiti u kretanju gradskog stanovništva poslije II. svjetskog rata.

Iz tabele koju donosimo, držeći se statističkih rezultata “Saveznog zavoda za statistiku FNRJ-SFRJ” moguće je i onaj drugi zaključak, koji bi imao predznak poruge: u Banja Luci su Hrvati najblesaviji narod, njih 50 godina proganja neka opaka epidemija! Drugim riječima sustavan progon Hrvata iz ovog grada nije od jučer. Zato pogledajmo što kaže službena, državna statistika.

Godina	Ukupno	Hrvati	Muslimani	Srbi	Jugoslaveni, neopredijeljeni i ostali
1948.	31.233	8.662	9.951	10.861	1.749
1953.	38.135	10.810	9.800	15.299	1.482
1961.	60.950	?	?	?	?
1971.	90.831	?	?	?	?
1981.	132.937	16.314	20.916	51.839	32.372
1991.	143.079	15.700	27.689	70.155	29.595

I na slučaju ove tablice možemo se prisjetiti one poznate pučke uzrečice: brojke sve kazuju. Dok broj Srba u Banja Luci od 1953.-1991. porastao za 400,58 %, tj. za 4 i pol puta, dotle je broj Hrvata rastao za manje od jedne polovice ili 0,45 % u 40 godina !?

Ne možemo se ponašati poput nojeva, gurajući glavu u pijesak. Time se u ljudskom životu ne rješava nijedan problem. Pa koliko god stalni pad starosjedilaca Hrvata u Banja Luci bio katastrofalan i nedopustiv gledajući taj pad prije svega u relaciji prema Srbima s kojima smo sve do II. svjetskog rata bili gotovo izjednačeni, kao što pokazuje naša tablica o nacionalnoj strukturi 1895.-1931., mora se i ovom prilikom snažno i otvoreno postaviti sljedeće pitanje: koliki je danas broj Hrvata u Banja Luci? Prema zadnjim pouzdanim obavijestima koje imam (ožujak 2003.) samo 3000-4000. Usporedimo taj broj s brojem Srba danas! Kako nazvati tu činjenicu? Nije li to rijedak primjer i sraman čin etničkog čišćenja?

Home | Petrićevac | Kočići | Šargovac